Novih 1,67 milijardi kuna kratkoročnog duga

Bez autora
Sep 07 2011

Država je u potrazi za tekućom likvidnošću ponovno posegnula za kratkoročnim dugom i izdala trezorske zapise ukupne vrijednosti od oko 1,67 milijardi kuna. Pri tome je glavninu kratkoročnog duga izdala uz valutnu klauzulu, a iako je najavljena ponuda od 70 milijuna eura, Ministarstvo financija odlučilo se pokupiti novac gotovo svih raspoloženih investitora. Umjesto planiranih 35 milijuna eura jednogodišnjih trezoraca, izdano je ukupno 83,8 milijuna eura, pri čemu je udovoljeno potrebama većine investitora. Država se na takav potez odlučila u trenutku nepovoljnog tečaja, pa je papire izdala uz odnos kune i eura od 7,47:1, a skupoću zaduženja povećava i kamatna stopa od 3,95 posto. Inače, to je najveća razina troška zaduženja od početka godine, a treba podsjetiti da se dobar dio proljeća eurski dug plasirao uz kamatu od 2,7 posto, pa rapidni rast kamata zabrinjava.

Novih 1,67 milijardi kuna kratkoročnog dugaDržava je u potrazi za tekućom likvidnošću ponovno posegnula za kratkoročnim dugom i izdala trezorske zapise ukupne vrijednosti od oko 1,67 milijardi kuna.

Pri tome je glavninu kratkoročnog duga izdala uz valutnu klauzulu, a iako je najavljena ponuda od 70 milijuna eura, Ministarstvo financija odlučilo se pokupiti novac gotovo svih raspoloženih investitora. Umjesto planiranih 35 milijuna eura jednogodišnjih trezoraca, izdano je ukupno 83,8 milijuna eura, pri čemu je udovoljeno potrebama većine investitora.

Država se na takav potez odlučila u trenutku nepovoljnog tečaja, pa je papire izdala uz odnos kune i eura od 7,47:1, a skupoću zaduženja povećava i kamatna stopa od 3,95 posto. Inače, to je najveća razina troška zaduženja od početka godine, a treba podsjetiti da se dobar dio proljeća eurski dug plasirao uz kamatu od 2,7 posto, pa rapidni rast kamata zabrinjava.

Na iznenađenje tržišta izdani su i eurski trezorski zapisi s dospijećem od 91 dana, i to u iznosu od 50 milijuna eura te kamatnu stopu od visokih 2,95 posto. Analitičari hvale inovaciju, jer bi mogla utjecati stabilizirajuće na tečaj. Blagi deprecijacijski pritisci na tečaj bili su prisutni i tijekom proteklog tjedna i trgovanje blizu razine od 7,50 kuna za euro moglo bi se nastaviti. Stoga bi snažnija izdanja uz valutnu klauzulu, zaduživanje državnih poduzeća u inozemstvu, manje obveze korporativnog sektora prema inozemnim vjerovnicima te percepcija moguće intervencije Hrvatske narodne banke na deviznom tržištu u slučaju proboja granice od 7,50 kuna za euro, kažu analitičari, mogla stabilizirajuće djelovati na tečaj.

I kunski je dug skup, pa je izdano 620 milijuna kuna godišnjih trezoraca uz kamatu od 4 posto te 51 milijun kuna šestomjesečnih zapisa, koje ćemo platiti 3,5 posto. Nepovoljno zaduživanje državi je nužno s obzirom na to da do kraja godine mora otplatiti više od 5 milijardi kunskih i oko 500 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Zato stručnjaci očekuju da će prinosi nastaviti rasti, ali da će se trend usporiti tijekom jeseni. Tijekom tjedna državi na naplatu dospijeva 741 milijun kunskih i 100 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, a u rujnu na naplatu dolazi ukupno 3,5 milijardi kuna, pa ne čudi najava nove aukcije već tijekom idućeg tjedna.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik